Beograd — Srbija se tako našla u centru pažnje i pod pritiskom da problem Kosova što hitnije reši jer se zbog rata u Ukrajini cela međunarodna scena promenila.
Izvor: Blic
Kako piše Blic, najnoviji pritisak je stigao upravo iz Ukrajine, od tamošnjeg parlamentarca koji kaže da se u Kijevu razgovara o priznavanju nezavisnosti Kosova i otvaranju kancelarije za vezu u Prištini.
Ukrajinski ambasador u Beogradu je to odmah demantovao, ali neizvesnost oko eventualne promene ukrajinskog stava je ostala.
“Nemamo potvrdu da Ukrajina ima nameru, govorim o ljudima iz izvršne vlasti. Poslanici mogu da daju različite sudove, kao što i poslanici britanskog parlamenta ili nemačkog parlamenta ili u kongresu mogu da imaju svoje mišljenje. To nije mišljenje njihovih partija koje su na vlasti i nije mišljenje predsednika ili premijera koji dolaze iz tih partija”, smatra ” Dimitrije Milić, politikolog i programski direktor organizacije “Novi treći put”.
Kad sedite u izvršnoj vlasti, onda vi donosite odluke i ne predstavljate svoju partiju, nego celu državu i njene nacionalne interese. Kad predstavljate nacionalne interese, onda morate da budete pragmatični, tako da tek kada budemo to čuli od predstavnika izvršne vlasti Ukrajine možemo da govorimo da je to izvesno, objasnio je on za Blic TV.
Na n aliju bi štetu bilo ako Ukrajina prizna tzv. Kosovo, pošto bi time pogazila svoje argumente u slučaju Krima,, Milić kaže:
“Za Srbiju je korisno, gledajući sadašnju spoljnu politiku Srbije, da srpska spoljna politika ima što više zemalja koje ne priznaju Kosovo, prvenstveno u Evropi. U tom smislu bi išlo na štetu što bi jedna velika evropska država, koja sama ima teritorijalni spor, priznala Kosovo kao nezavisnu državu.”
“S druge strane, za Ukrajinu nije najidealnije da takvi slučajevi budu priznati, da takvi slučajevi kolokvijalno rečeno prolaze, jer u tom slučaju se ruši i njihov ugao. Ako bi smo gledali samo pravne kriterijume, to bi srušilo i njihov slučaj da zapravo teritorije nemaju pravo na samoopredeljenje i da se jasno definisane granice, međunarodno priznate granice, ne mogu menjati”, dodaje on.
Prema njegovim rečima, najveća barijera u odnosima Beograda i Kijeva je što Srbija i dalje nije uvela sankcije Rusiji, što Srbija i dalje ima manje-više dobre odnose sa Rusijom, što se u trenutnim okolnostima, kada je cela evropska politička scena polarizovana po ovom pitanju, Ukrajini ne sviđa.
Ukrajina bi najviše volela da je Srbija takođe uvela sankcije, da se jasno svrstala na taj način na stranu Ukrajine. Dok to nije tako, uvek ćete imati sumnju Kijeva u odnosu na Beograd, dodaje Milić.
“S druge strane, dok god imate jak zapadni uticaj na Ukrajinu zbog trenutne političke situacije, do tada će uvek postojati i sumnja Srbije u odnosu na Ukrajinu u kontekstu priznavanja tzv. Kosova. Glasanje u Savetu Evrope je bilo pokazatelj da su različite promene tradicionalne ukrajinske pozicije moguće upravo zbog ovog specifičnog konteksta”, zaključuje.
Izvor: Link