Pozabavićemo se mišićima i objasniti vrste, funkciju, uobičajene poremećaje i probleme koji mogu da ih zahvate, kao i značaj elektromioneurografije. Bilo da ste zaljubljenik u fitnes ili neko ko se suočava sa problemima vezanim za mišiće, ovaj tekst je za vas.
Šta su mišići?
Mišići su fascinantne i složene strukture. Oni su snopovi vlaknastih tkiva sposobni da se skupljaju kako bi proizveli pokret u telu. Prisutni skoro svuda u ljudskom telu, mišići su neophodni ne samo za kretanje, već i za održavanje vitalnih telesnih funkcija.
Koje su vrste mišića?
Mišići se mogu klasifikovati u tri glavne vrste, svaka sa jedinstvenim karakteristikama i funkcijama.
Skeletni
Skeletni mišići vezani su za kosti i pod vašom su svesnom kontrolom. To su mišići koji vam pomažu da se krećete, podižete predmete i stojite. Poznati su po svojoj snazi, okretnosti i veličini.
Srčani
Srčani mišići se nalaze samo u vašem srcu. Neumorno rade da pumpaju krv kroz vaše telo, i imaju od 60 do 100 otkucaja u minutu, kod odrasle osobe, svakog dana vašeg života. Za razliku od skeletnih mišića, oni rade nešto drugačije, što znači da ih ne kontrolišete svesno.
Glatki
Glatki mišići se nalaze se u zidovima šupljih organa kao što su vaša creva, bešika i krvni sudovi. Tiho rade, pomažući u regulaciji telesnih funkcija kao što su protok krvi i varenje.
Šta mišići rade i kako elektromioneurografija pomaže?
Mišići imaju nekoliko ključnih uloga u telu. Pre svega, omogućavaju kretanje skupljanjem i opuštanjem. Takođe generišu toplotu tokom fizičke aktivnosti.
Svaka vrsta mišića ima specifičnu ulogu – skeletni mišići podržavaju kretanje, srčani mišići pumpaju krv, a glatki mišići pomažu u različitim telesnim funkcijama kao što su varenje i regulacija krvnog pritiska.
Da biste bili sigurni da vaši mišići funkcionišu pravilno, neophodno je uraditi elektromioneurografiju. Metoda kojom se utvrđuju oštećenja mišićnih nerava i prema kojoj se određuje tip lečenja.
Kako izgledaju mišići?
Skeletni mišići
To su duga, cilindrična, prugasta vlakna. Često su vezani za kosti tetivama i rade u parovima: dok se jedan mišić skuplja, drugi se opušta, što omogućava kretanje.
Srčani mišići
Tkivo srčanih mišića izgleda prugasto kao skeletni mišići, ali ima razgranatiju i međusobno povezanu strukturu, ključnu za ritmično skupljanje srca.
Glatki mišić
Ovi mišići nisu prugasti i imaju ujednačeniji, vretenast oblik. Nalaze se u oblozi mnogih unutrašnjih organa, pomažući u njihovim funkcijama.
Koji poremećaji utiču na mišiće i šta obuhvata elektromioneurografija?
Rak i druge bolesti
Mišići mogu biti pogođeni rakom kao što su sarkomi, koji potiču iz mišićnog tkiva. Druge bolesti kao što je dijabetes takođe mogu uticati na zdravlje mišića, dovodeći do komplikacija kao što je atrofija mišića.
Upravo elektromioneurografija utvrđuje atrofiju mišića. Putem iglica ili elektroda, lekar ustanovljava zbog čega je nastalo to stanje, a na osnovu nalaze prepisuje terapiju i dodatne analize koje treba uraditi.
Kardiovaskularna bolest
Bolesti koje utiču na srce, kao što je arterijska bolest, mogu ometati funkciju srčanih mišića, utičući na sposobnost srca da efikasno pumpa krv.
Hronični bolni poremećaji
Stanja kao što je fibromijalgija uzrokuju široko rasprostranjen bol i osetljivost mišića, značajno utičući na kvalitet života. Ovaj poremećaj je sastavni deo testa elektromioneurografije.
Genetski poremećaji
Mišićna distrofija i drugi genetski poremećaji mogu dovesti do progresivne slabosti i gubitka mišićne mase. Često elektromioneurografija radi kod naslednih bolesti i poremećaja, naročito kod dece.
Infekcije
Infekcije, bilo da su virusne ili bakterijske, mogu dovesti do upale mišića i bola, poznatog kao miozitis.
Povrede
Povrede mišića, kao što su istegnuća i uganuća su česte, posebno kod sportista. Ove povrede mogu varirati od manjih do većih problema koji zahtevaju fizikalnu terapiju, pa čak i hirurške intervencije.
Lekovi
Određjeni lekovi mogu negativno uticati na mišićno tkivo, to se najviše odnosi na lekove koje se koriste u hemoterapiji.
Koji su uobičajeni simptomi problema sa mišićima i čemu elektromioneurografija služi?
Simptomi poremećaja mišića mogu varirati, ali često uključuju bol, slabost, ukočenost i grčeve. Takođe se mogu javiti oticanje i crvenilo, zajedno sa smanjenim opsegom pokreta. Prepoznavanje ovih simptoma u ranoj fazi može biti ključno za efikasan tretman.
Sada je važno istića uticaj i značaj elektromioneurografije. Elektromioneurografija pokazuje da li mišići funkcionišu ili ne. Standardna pregled obuhvata:
- Blink refleks
- Mijastenični test
- Autonomne testove
- Test iglom
Sve pomenuto služi da bi se što preciznije utvrdio uzrok problema mišićnih nerava. Elektromioneurografija se radi u slučajevima:
- Postoperativnih stanja
- Neuropatije
- Povrede kičme i ostalih ekstremiteta
- Diskus hernije
- Hroničnih bolesti
- Miozitisa
Koji su najbolji testovi za proveru zdravlja mišića?
Za dijagnozu stanja mišića, lekari mogu koristiti različite testove. EMNG utvrđuje električnu aktivnost mišića i nerve, dok testovi snimanja poput MRI mogu pokazati oštećenja na mišićnom tkivu. Određeni testovi koji uključuju vađenje krvi mogu pokazati na neke upale ili infekcije.
Izvor: Link
