Priča o privilegijama koje će volonteri imati pri zapošljavanju kruži medicinskim krugovima otkako se pojavio termin volontiranje, kaže naš sagovornik, volonter. On ne zna da li je priča tačna, ali smatra da volonteri KC Kragujevac treba da imaju prednost u odnosu na one koji to nisu, jer treba da nas leče najbolji
Informacije koje govore da se kragujevački Klinički centar u dobroj meri oslanja na lekare volontere, koji bez novčnane naknade obavljaju veliki deo poslova i čija bi potencijalna obustava rada KC u Kragujevcu, praktično, dovela do kolapsa ponovo izaziva pažnju javnosti i nameće pitanje motiva zbog kojih lekari i do nekoliko godina rade besplatno, sa jedne strane, i pitanje kadriranja koje rukovodstvo Kliničkog centra sprovodi.
Drugim rečima, da li se volonteri u KC-u smatraju privilegovanim prilikom zapošljavanja, pa se neplaćeni rad na kraju, ipak, isplati, odgovori su koje nismo uspeli da dobijemo od onih koji ih duguju, a koji već nedeljama odbijaju razgovor sa medijima. U takvom odnosu prema medijima se pre svih ističe profesor dr Predrag Sazdanović, koji je i ovom prilikom ostao nedostupan za komentar, pa smo odgovore dobili na drugoj strani.
Nekoliko volontera sa različitih odeljenja kragujevačkog KC-a daleko bolje shvata značaj pravovremenog i istinitog informisanja javnosti od svojih pretpostavljenih, ali iz straha da će objavljivivanje njihovog identiteta dovesti do toga da u belom mantilu posao traže po belom svetu, insistiraju na svojoj anonimnosti.
Tri grupe
Oni u glas ističu da postoje tri grupe volontera. Prva grupa su „obični“ volonteri. Oni nisu na volonterskoj specijalizaciji već samo volontiraju, odnosno – kontinuirano se edukuju. Oni imaju sklopljen ugovor sa Udruženjem koje je akreditovano za ovu vrstu edukacije, a to isto Udruženje ima sklopljen ugovor sa Kliničkim centrom u Kragujevcu. Cena ovakvog volontiranja je simbolična i iznosi 1.000 dinara za godinu dana.
To je lepa opcija za one koji nemaju dovoljno novca za upis volonterske specijalizacije, a i ne bi da zaborave veštine koji su stekli na fakultetu ili bi da ih unaprede. Drugu grupu volontera čine oni koji su nezaposleni i kojima je Ministarstvo zdravlja odobrilo specijalizaciju sa liste volonterskih specijalizacija. Oni volontersku specijalizaciju upisuju na nekom od medicinskih fakulteta u Srbiji.
Tom fakultetu studenti, odnosno volonteri specijalizanti, plaćaju ovu vrstu edukacije. Cena volonterske specijalizacije je 110.000 dinara po godini na Fakultetu medicinskih nauka u Kragujevcu. Cena i nije tako mala, kada se uzme u obzir činjenica da na pojedinim odeljenjima volonteri specijalizanti nemaju ni gde da sednu, a kamoli nekog ko bi ih uveo u posao i naučio nečemu. Parola je „snađi se“.
Treća grupa volontera je povlašćena. Oni su zaposleni u nastavi na Fakultetu medicinskih nauka u Kragujevcu. Samim tim, fakultet im dodeljuje specijalizacije na predmetima na kojima rade. Oni te specijalizacije ne plaćaju, već to za njih pokriva fakultet. Važno je i reći da jedino oni mogu da dobiju bilo koju specijalizaciju, odnosno, nisu ograničeni samo listom volonterskih specijalizacija.
Postavlja se pitanje zašto oni koju su zaposleni (u ovom slučaju na Fakultetu medicinskih nauka) i imaju novčana primanja, ne plaćaju specijalizaciju, a nezaposleni je plaćaju. Isto tako, Fakultet medicinskih nauka u Kragujevcu ne objavljuje spisak studenata koji upisuju specijalizacije (bilo volonterske ili druge).
Na fakultetima u Beogradu, Nišu i Novom Sadu je ova informacija dostupna javnosti. Zašto se u Kragujevcu krije ko je dobio koju specijalizaciju i kojim putem je do nje došao. Možda zato što među volonterima postoje oni koji rade u nekim farmaceutskim kućama, drugim firmama, pa i samom Kliničkom Centru Kragujevac i po zakonu i nemaju pravo da dobiju volontersku specijalizaciju jer su zaposleni, a i realno ne mogu da postignu da rade i u svojoj firmi i da volontiraju u Kliničkom
centru.
Zašto ne postoji rang lista i zašto Fakultet medicinskih nauka u Kragujevcu ne da stipendiju za specijalizaciju onima koji su nezaposleni, a koji su najbolji studenti, nego stipendira zaposlene.
Volonteri žele transparentnost
Upitani za motive kojima su vođeni prilikom pristanka na volintiranje u Kliničkom centru Kragujevac, naši sagovornici su saglasni da su presudni bili neki od sledećih motiva: ljubav prema zemlji, prema čoveku, prema medicini i, na žalost, izostanak izbora.
– Nismo imali izbora. Mogli smo da odemo u inostranstvo ili da ostanemo ovde. Oni koji ostanu mogu da se zaposle u nekoj od farmaceutskih kuća, ali u suštini to nije posao za lekara. To je usputna stanica gde se lepo zarađuje, ali se usput čovek udalji od medicine. Tako reći, ne samo da stagnira, nego nazaduje, kaže jedan od volontera.
Upitani za konkurs koji je raspisan za zaposlenje lekara u KC-u Kragujevac i očekivanja od njega, volonteri sa kojima smo razgovarali odvode priču u dva različita pravca, kako po pitanju očekivanja i nadanja, tako i po pitanju motiva zbog kojih jesu, odnosno nisu konkurisali.
– Ja nisam konkurisala jer konkurs nije bio raspisan na odeljenju na kojem volontiram. Uložila sam već 3 godine u ovu oblast, plaćam i volontersku specijalizaciju, volim ovo što radim i učim. Medicina nije pijaca. Ovo je esencijalna nauka od koje zavise ljudski životi. Sada mogu samo da se nadam da će u nekom narednom periodu biti raspisan konkurs za moje odeljenje, ističe naša sagovornica.
Sagovornik, takođe lekar volonter u KC-u, kaže da jeste konkurisao i to na odeljenju na kome volontira, pa se nada i da će biti primljen i ističe da informacija o privilegijama koje će volonteri imati pri zapošljavanju kruži u medicinskim krugovima od kako se pojavio termin „volontiranje”. Da li je tako, ne zna.
Nada se da će konkurs i njegovi rezultati biti transparentni. Bilo bi lepo kada bi bili objavljeni podaci o prijavljenima i primljenima. Interes celokupnog društva bi trebao da bude da najbolji dobiju posao jer će nas oni i lečiti. Volonteri Kliničkog centra Kragujevac bi svakako trebali da imaju prednost u odnosu na one koji to nisu, smatra naš sagovornik.
Polazeći od pretpostavke da vodimo razgovor sa ljudima koji čine budućnost kragujevačkog zdravstva i, uže gledano, KC-a Kragujevac, pitanje koje se neminovno nameće jeste šta bi volonteri menjali u radu Kliničog centra kada bi se doveli na pozicije na kojima se donose odluke. Transparentnost je odgovor i to u gotovo svim segmentima gde je nema ili gde je potisnuta.
– Prvo bih se posvetio tome da sve što se dešava bude transparentno. Živimo u 21. veku u doba razvijene informacione tehnologije, a krijemo ko su zaposleni, a ko su volonteri. To mora da se promeni. Treba objaviti spisak svih zaposlenih i svih volontera na svakom odeljenju u KC-u. I lekara i medicinskih tehničara i pomoćnog osoblja. Svuda u svetu je tako.Trebalo bi objaviti i stručne biografije lekara. Svi se slažemo da bi Ministarstvo zdravlja, Klinički centar i Fakultet
medicinskih nauka trebali da ograniče prijem volontera na pojedina odeljenja gde ih je već previše i ne postoje potrebe. Shvatamo da oni na nama lepo zarađuju, ali trebalo bi napraviti listu potreba i prema toj listi primati volontere i zapošljavati ih kasnije, zaključuje razgovor za naš list lekar koji već tri godine volontira, a u prošlosti ima iskustva u radu i sa farmaceutskim kućama.
VOLONTERI SE SLAŽU DA KONKURS I NJEGOVI REZULTATI BUDU TRANSPARANTNI
ŠTA KAŽU ZAKONI
Pravo na rad pripada svima
U članu 60. Ustava Republike Srbije jemči se pravo na rad i kaže se da svako ima pravo na slobodan izbor rada, te da su svima pod jednakim uslovima dostupna sva radna mesta. To treba tumačiti na način da svako pod jednakim uslovima ima pravo na rad i pravo na zaradu, bez diskriminacije bilo koje vrste.
Međutim, nije svaka diskriminacija nepoželjna, neprihvatljiva i zabranjena. Takav je slučaj sa onim grupama čiji je položaj u društvu toliko loš i neravnopravan, da su njihove mogućnosti da se obrazuju, zaposle, koriste razne oblike socijalne zaštite i napreduju do uticajnih položaja bitno smanjene.
Zato se njima mora pomoći da prvo dođu na „startnu poziciju“, jednaku sa svim ostalim građanima. To se postiže posebnim propisima, merama ili praksom, koji ove grupe diskriminišu tako što im daju prednost pri zapošljavanju, obrazovanju i ostvarivanju nekih prava, što je sve poznato kao „pozitivna diskriminacija“.
Ove mere jesu diskriminatorske (negativne) prema ostalim društvenim grupama, ali nisu nepravedne. Pitanje da li su i u kojoj meri volonteri u Kliničkom centru Kragujevac u poziciji da „zasluže“ ovakav tretman, jeste pitanje na koje ekskluzivno pravo tumačenja, sva je prilika, ima najuži krug ljudi koji su se po bilo kom osnovu doveli na odlučujuće pozicije. Pravno gledano, situacija je više nego jasna, a hoće li pravo, ustavne kategorije i zakon ponovo ustuknuti pred politikom, pokazaće se
kroz narednih nekoliko nedelja.
DR PREDRAG SAZDANOVIĆ
Menjam odluke u hodu
Tragom informacije da u kragujevačkom Kliničkom centru volontira do nekoliko desetina lekara, uputili smo se u upravnu zgradu KC-a. Međutim, tamo nam je rečeno da v.d. direktora nije u zgradi, što se ispostavilo kao neistina, budući da smo profesora dr Predraga Sazdanovića susreli ispred njegove kancelarije, baš u trenutku kada smo napuštali Klinički centar.
U kratkom razgovoru sa njim, na hodniku upravne zgrade, saznali smo da postoje lekari koji volontiraju i po deset godina, te uspeli da zakažemo sastanak za sredu, 5. jul, u kome bismo kroz razgovor sa v.d. direktora dobili odgovore na pitanja koja se tiču statusa lekara volontera, njihovog tačnog broja i perspektive za zaposlenje.
No, nekoliko minuta potom, nezadovoljan zbog interesovanja našeg medija za poslovanje KC Kragujevac, rukovođenje i postupanje po aktuelnom konkursu za zapošljavanje lekara, gospodin Sazdanović je promenio odluku i pozvao nas da mu uputimo zahtev za pristup informaciji od javnog značaja.
Na insistiranje profesora dr Predraga Sazdanovića objavljujemo da „direktor Kliničkog centra Kragujevac odluke menja u hodu“, dok je zahtev za pristup informaciji od javnog značaja upućen na njegovu adresu istog dana, sa uverenjem da će u roku koji je određen zakonom, kragujevačka javnost biti upoznata sa odgovorima koje gospodin Sazdanović duguje.
Izvor: Link